Kuća Nevene Zaborski – Biser moderne umetnosti u Beogradu

lutajucireporter.rs

Kuća Nevene Zaborski u Dalmatinskoj 79 predstavlja jedno od najvažnijih ostvarenja ranog beogradskog modernizma iz 1931. godine.

Ovo remek-delo čuvenog arhitekte Milana Zlokovića kombinuje inovativnu metodu „Raumplana“ i elemente ar deko stila. Iako ima status zvaničnog spomenika kulture, objekat danas vidno propada zbog nemara i pregrađivanja unutrašnjeg prostora.

Arhitektonsko remek-delo u srcu Palilule

Objekat je osmišljen kao tip jednospratne porodične kuće sa jednim stanom. Funkcionalni raspored obuhvatao je dnevni boravak u prizemlju i spavaće sobe na spratu. U spoljnom oblikovanju, ulična fasada je potpuno simetrična. Tretirana je kao glatko zidno platno u jednoj ravni iz koga su precizno isečeni otvori. Slikarski tretman fasade dodatno je naglašen širokim spoljnim okvirom.

Ko je bila Nevena Zaborski?

Nevena Zaborski bila je naručilac ove znamenite kuće, ali i bliska rođaka samog arhitekte Milana Zlokovića. Ona je bila rođena sestra Zlokovićeve supruge Jelene, što objašnjava ovu uspešnu porodičnu saradnju.

U javnom životu međuratnog Beograda ostala je zabeležena kao visoko obrazovana žena i ugledna profesorka. Njen dom u Dalmatinskoj ulici postao je pravi simbol novog građanskog identiteta i napredne evropske kulture.

Spoj ar deko stila i čuvenog Raumplana

Dekorativni elementi svedeni su na dva plitka jonska pilastra gigantskog reda. Oni uspešno uspostavljaju ritam prozorskih otvora. Takođe, ovi elementi ističu vertikalnost čitave kompozicije i ornamentalni reljef na samom vrhu u osovini kuće.

Dekorativni tretman fasade ukazuje na priključenje popularnom „ar deko“ arhitektonskom pokretu. Ovaj pravac se širom Evrope održao sve do početka Drugog svetskog rata. Zlokovićevo rešenje unutrašnjeg prostora donosi jedinstvenu inovaciju.

Zasnovano je na analizi potrebnih visina pojedinačnih prostorija. One se tretiraju kao trodimenzionalne funkcionalne jedinice. Takav postupak izveden je na osnovu naprednog metoda „Raumplana“.

U zatvorenoj geometrijskoj formi, funkcionalnost je postignuta kroz manipulaciju volumena. Koriste se različite unutrašnje visine. Sve je izvedeno trodimenzionalnim projektovanjem „prostornog plana“ kuće.

Istorijski značaj za beogradsku modernu scenu

Kuća Nevene Zaborski zauzima značajno mesto među brojnim stambenim objektima koje je autor realizovao u Beogradu. Ona ukazuje na otvaranje beogradske graditeljske scene modernim idejama tog doba.

Takođe svedoči o povezivanju sa afirmisanim savremenicima. Na taj način prezentuje ranu fazu razvoja Zlokovićevog i beogradskog modernizma. Istovremeno, zauzima i ključno mesto u okviru opusa velikog Milana Zlokovića.

Gubitak autentičnosti i nemar nadležnih institucija

Iako zaštićena, ova kulturna istorijska zgrada danas vidno propada. Fasada je izuzetno oronula i išarana grafitima. Neupućeni prolaznik ili turista nikada ne bi pomislio da je reč o vrednom objektu pod zaštitom.

Autentičan autorski koncept u smislu prostornog plana kuće, tokom vremena je, nažalost, potpuno izgubljen. Danas više različitih vlasnika živi u odvojenim stambenim jedinicama. One su nastale brojnim unutrašnjim pregrađivanjima spomenika kulture.

Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda dužan je da se stara o ovom objektu. Oni moraju da prate stanje kulturnih dobara. Njihova obaveza je da sprovode mere tehničke i fizičke zaštite.

Javnost opravdano pita da li se stanje objekata prati na terenu ili samo na papiru. Svrha postojanja Zavoda mora biti stvarna akcija na terenu. Mere zaštite ne smeju zavisiti isključivo od finansijskih mogućnosti trenutnih stanara.

Zlatno doba međuratne srpske arhitekture

U periodu moderne između dva svetska rata, srpska arhitektura se razvijala kroz više paralelnih pravaca. Isticali su se zakasnela secesija, folklorizam srpsko-vizantijskog stila, kao i miks neoklasicizma i akademizma.

Međutim, pojavom GAMP-a, odnosno Grupe arhitekata modernog pravca, stvari se menjaju. Zloković je bio jedan od osnivača ove grupe 1928. godine. Tada se etablira novi dominantni građevinski trend funkcionalnosti.

Takođe se afirmiše jedinstvena estetika minimalizma. Ovaj pravac su promovisali svetski uzori poput Ota Vagnera ili Adolfa Losa. Beograd je tada počeo da dobija svoj prepoznatljiv evropski izgled.

Spomenici kulture koji su definisali izgled Beograda

Tako su nastale neke od institucija poput Palate „Albanija“, Doma Armije, zgrade Tanjuga i Parobroda. Tu su i Prva i Peta beogradska gimnazija, Etnografski muzej, Aero-klub, Paviljon „Cvijeta Zuzorić“ i zgrada Patrijaršije.

Građene su Jugoslovenska udružena i Agrarna banka, hoteli „Mažestik“, „Prag“ i „Beograd“. Ističu se Radio Beograd, Pozorište na Terazijama, Igumanovljeva palata, zgrada „Borbe“, UNS i Udruženje inženjera i arhitekata.

Moderna je donela i crkvu na Crvenom krstu, Bitef teatar, Staro sajmište, zgradu komande RV i PVO u Zemunu. Izgrađeni su termocentrala „Snaga i svetlost“, BIGZ, bolnice „Tiršova“ i „Sveti Sava“, kao i auto-saloni Fiat i Opel.

Posebno mesto zauzimaju stari MUP i kultna Astronomske opservatorije na Zvezdari. Svi ovi objekti čine neprocenjivo kulturno nasleđe glavnog grada Srbije.

Skriveno arhitektonsko blago beogradskih ulica

Pored javnih zgrada, podizane su i upečatljive pojedinačne stambeno-poslovne zgrade. Među njima su objekti poput Solida i Lektresa. Ističu se kuće Zdravka Đurića ili pomenute Nevene Zaborski.

Šira javnost često ne poznaje ove referentne repere sa Dorćola, Obilićevog i Topličinog venca. Oni se nalaze i na prostoru od Ulice kneza Miloša do Glavne železničke stanice.

Ovi biseri krase i zaleđinu između Radio Beograda i Skupštine. Vidljivi su oko Vračara, Bulevara kralja Aleksandra i Njegoševe ulice. Prelepe kuće i vile krase i Neimar, Profesorsku koloniju, Topčidersko brdo i Senjak.

Spomenici kulture poput kuće u Dalmatinskoj 79 ne smeju biti prepušteni zaboravu. Oni su svedočanstvo vremena kada je Beograd hrabro koračao u korak sa svetskim arhitektonskim trendovima.

Izvor informacija: Wikipedia / Podaci o kulturnim dobrima Republike Srbije

Podeli ovaj članak