Gradska opština Palilula zauzima posebno mesto na mapi Srbije. Ona je treća po veličini opština u celoj državi. Ujedno, to je druga najveća opština na teritoriji grada Beograda. Ima preko 182.672 stanovnika.
Palilula je jedina opština koja se proteže na dve strane velike reke i obuhvata urbani deo centra grada, Karaburmu i komletnu levu obalu Dunava, gde je najveće naselje Borča. Postoji dugogodišnja inicijativa da se banatski deo Palilule proglasi opštinom Dunavski venac.
Najveće naselje je Borča, u kojoj sa tri mesne zajednice ima čak 51.862 ljudi. Ona je podeljena na mesne zajednice, pa je Stara Borča na prvom mestu sa 24.774 ljudi. Druga najveća palilulska MZ je Dunavski venac sa 20.837 stanara, a potom Borča Greda sa 20.471. Nova Borča ima 6.617 stanovnika, pa tako Borča (Nova, Stara i Greda) broji čak 51.862 stanovnika. Najmanja palilulska MZ je Veliko Selo sa 1.465 ljudi.
Palilula se prostire na površini od čak 44.661 hektara. Zbog svoje veličine, ona predstavlja neverovatan spoj urbanog i ruralnog života. Ova opština se deli na dva potpuno različita dela. Granicu između njih čini reka Dunav.
Jedinstveni geografski položaj
Jedan deo Palilule nalazi se na desnoj obali Dunava. To je urbano jezgro opštine koje se naslanja na sam centar grada. Drugi deo zauzima prostranu levu obalu reke. Ovaj deo se u narodu naziva Pančevački rit.
Upravo ova prirodna podela čini Palilulu jedinstvenom u Srbiji. Sa jedne strane su moderne višespratnice i užurbane gradske ulice. Sa druge strane su prostrana polja, kanali i mirna prigradska naselja. Leva obala Dunava čini čak 80 odsto ukupne teritorije opštine.
Zanimljivo poreklo neobičnog imena
Ime Palilula krije veoma interesantnu priču iz prošlosti. Tokom otomanske vladavine, u užem delu današnjeg grada bilo je strogo zabranjeno pušenje. Ova zabrana je uvedena zbog čestih požara i lakih drvenih kuća.
Ljudi koji su želeli da zapale lulu morali su da idu van gradskih zidina. Odlazili su na prostor današnje opštine gde su podizane prve zanatske radionice. Tamo su slobodno mogli da „upale lulu“. Tako je celo naselje vremenom dobilo prepoznatljivo ime Palilula.
Urbano srce na desnoj obali
Urbani deo Palilule obuhvata neka od najpoznatijih beogradskih naselja. Tu spadaju Karaburma, Višnjička banja, Profesorska kolonija i Hadžipopovac. Ovaj deo karakteriše razvijena infrastruktura, brojne škole i bogat kulturni život.
Ovde se nalazi i čuveni sportski centar Tašmajdan. On decenijama predstavlja glavno mesto za rekreaciju i zabavu Beograđana. U blizini je i prelepa crkva Svetog Marka. Ona je jedan od najprepoznatljivijih simbola cele prestonice.
Prostranstvo i potencijal leve obale
Leva obala Dunava je potpuno drugačiji svet. Ovde se nalaze velika naselja poput Borče, Ovče, Krnjače i Padinske skele. Ovaj deo Palilule se ubrzano razvija i naseljava poslednjih decenija.
Nekadašnji Pančevački rit bio je poznat isključivo po poljoprivredi. Danas je to zona velikih infrastrukturnih projekata. Izgradnja Pupinovog mosta potpuno je promenila ovaj deo grada. On je povezao levu obalu sa Zemunom i Novim Beogradom.
Prirodna bogatstva i ekologija
Palilula se može pohvaliti izuzetnim prirodnim bogatstvima. Na njenoj teritoriji se nalazi Veliko ratno ostrvo. Ono predstavlja zaštićeni rezervat prirode i stanište brojnih ptica. Tu su i prelepi prirodni rukavci Dunava.
Najpoznatije kupalište u ovom delu je Ada Huja. Ona ima ogroman potencijal da postane nova zelena oaza Beograda. Pored toga, naselje Ovča poznato je po svojim izvorima lekovitog blata i termomineralne vode.
Budućnost i kapitalni projekti
Zbog svoje veličine, Palilula ima najveći potencijal za širenje Beograda. Planirani su brojni kapitalni projekti na njenoj teritoriji. Najvažniji među njima je novi auto-put Beograd – Zrenjanin – Novi Sad.
Ova moderna saobraćajnica počinje upravo kod naselja Ovča i Borča. Ona će doneti nove investicije i radna mesta. Palilula uspešno balansira između svoje bogate istorije i moderne budućnosti. Zato s pravom nosi titulu jedne od najvažnijih srpskih opština.
Izvor: Palilula.info, Foto: Dejan Aleksić

